LET NA MJESEC

Apollo 11 lansiran je iz svemirskog centra John. F. Kennedy 16.7.1969., da bi 20.7. iste godine u 20,17 došlo do iskrcavanja astronauta na površinu Mjeseca. Navodno ili stvarno? Istražili smo što o tome kažu zvijezde...

Sve glasnije teorije zavjere po kojim se radi samo o uvjerljivo režiranom spektaklu u studiju zbog tadašnjeg nadmetanja između SAD-a i SSSR-a, potakle su mnoga nova pitanja. Istražili smo što o tome kažu zvijezde... Čuvena rečenica Neila Armstronga, zapovjednika tadašnje posade Apolla 11, „Ovo je mali korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo“, mogla je biti izgovorena bio gdje. Teoretski, i na Zemlji i na Mjesecu. Kadrovi snimke šetnje po Mjesecu uz dobru scenografiju mogli su se odigrati u u svakom bolje opremljenom studiju, dakako u tajnosti. Ne postoji kadar koji povezuje ili prikazuje samo spuštanje na Mjesec, barem ne izvana, odnosno iz nekog totala, jer je to jednostavno bilo nemoguće – nitko nije prije dolaska Apolla 11 mogao postaviti kameru da ga dočeka. Barem ne tada. No s druge strane, ne postoji niti nikakav orjentir koji bi uvjerljivo pokazao da smo na Mjesecu. 

Jedna od varijanti teorija zavjere nudi priču o tome kako je tadašnji američki predsjednik Nixon (inače kruti Jarac, i to onaj tip koji će učiniti sve za moć, vlast i za to da kontrolira stvari) dogovorio s filmskim redateljem Stanleyem Kubrickom (autorom „Odiseje u svemiru 2001“, kultnim klasikom SF žanra) da isti izrežira „direktan prijenos“ silaska na Mjesec i tako ustoliči SAD kao velesilu u svemirskim pitanjima, te donese dodatne bodove u ondašnjem blokovskom nadmetanju sa Sovjetskim Savezom. 
Tko imalo poznaje Kubricka, zna da se radi o talentiranom ekscentriku koji je u svojoj kući držao niz neotvorenih kutija s pažljivo složenim razradama svojih filmova, kako snimljenih, tako i onih koje nikad nije snimio. Ništa čudno za redatelja, no zabrinjava količina, jer se radi o ogromnim prostorijama nalik nekoj velikoj sveučilišnoj biblioteci. Znači da je držao do svog rada i smatrao da treba sebi dati na značaju. Kubrick je inače volio ono što se zove eksperiment, pa nije isključeno da bi ovakvu Nixonovu ponudu i prihvatio. Dalo bi se razmišljati o toj mogućnosti.

To što dugo vremena nakon toga nitko nije ovako spektakularno ponovio silazak na Mjesec također je dubioza za razmišljanje, jer kad se već toliko novca troši na naoružanje i kojekakve gluposti, zašto se nije uložilo u nastavak sličnih svemirskih osvajanja? Ili je motivacija za ista splasnula kad je nestalo nadmetanja između prijašnjih velesila?

Što o tome kažu zvijezde?

Konstelacija na nebu 16.7.1969. kad je lansiran Apollo 11 je vrlo zanimljiva. Ukazuje na to da je moguće da su organizatori i planeri ovakva putovanja čak konzultirali nekog iskusnog astrologa, jer je dan iznimno povoljan za daljine, visine, putovanja. Na nebu je bio lotos Sunca i Merkura s jedne strane, Neptuna i Marsa s druge, te Sjevernog Mjesečevog čvora s treće strane. Ovo oslobađa golemu energiju na daljinu, upućuje na nadilaženje granica, otvaranje novih spoznaja putem kojim se nije išlo, ali može značiti i nešto drugo. 
Mars u Strijelcu svakako govori o aktivnostima (u ovom slučaju dobro postavljenim) povezanim sa svemirskim letovima, no isti je gotovo u konjukciji s Neptunom. Oba u dobrom lotosu s prije spomenutim planetama. No evo što o konjukciji Marsa i Neptuna kaže npr. Charles O. Carter, stari dobri astrolog koji nevjerovatno „gađa“ tumačenja samih aspekata:
„....ponekad ova konjukcija daje uspjeh i moć u vezi sa značenjem kuće i znaka na njenom vrhu, ali se kasnije sva ta moć pokaže kao iluzija i može biti popraćena prevarom. Poslije sjajnog uspjeha koji se pokaže u početku, može doći gorko razočaranje i uništenje.“

Povežemo li to s lotosm, moglo bi se raditi o vrlo uspješno izvedenoj prevari. Tim više jer su planete u lotosu većinom u vodenim znacima što potencira umjetnička stvaranja, izvrsno izrežiranu iluziju. Mjesec je taj dan bio u Lavu (senzacije), tek se digao iznad Sunca, pa je show mogao početi.

Na dan iskrcavanja, 20.7., lotos je i dalje bio na nebu, a Mjesec je bio u Vagi, i to gotovo u konjukciji s Jupiterom, Uranom, te nedaleko od Južnog Mjesečevog čvora. Konjukcija Jupitera i Urana svakako povećava apetite za otkrivanja nečeg novog, Mjesec u kombinaciji s njom sve širi na kvadrat, no kad se radi o tome da je sve to na Južnom čvoru, (a ne na Sjevernom koji označava napredovanje, smjer kojim se ide naprijed), može značiti da su sve ove ambicije usmjerene na razračunavanje nečeg od prije, nečeg što je već bilo i što ne vodi u napredak, nego obratno – kod Južnog čvora obično se radi o prošlosti, o nečem što se vuče od prije. Da li je to možda ambicija u nadmetanju s drugom velesilom?

Također ne treba zaboraviti da je cijelo vrijeme ovog leta i iskrcavanja Pluton bio u gotovo egzaktnoj konjukciji s Južnim Mjesečevim čvorom u Djevici, što svakako ukazuje na masovni utjecaj, na manipulaciju masama, ali ne u pravcu nečeg novog, nego kao nešto kroz što se prolazi i što dolazi kao posljedica prije utemeljenih stajališta. Sjeverni Mjesečev čvor u Ribama opet ukazuje na to da se razvija nešto čime vlada Neptun – iluzija, obmana, prevara.

Konjukcija Marsa i Neptuna uz sve spomenuto mogla bi značiti vrlo učinkovito provedenu iluziju s ciljem da se utječe na mase. Pa čak i ako je tako, ako je ovaj „film“ ukoliko se radi o filmu, otvorio nekome vrata percepcije ili ga potaknuo da proširi svoje horizonte, možda to i nije loše. Politiku ćemo zanemariti. Nadmetanje velesila propalo je s padom Berlinskog zida, a što je ostalo? To da i dalje u zraku titra pitanje: Što je prava istina o ovome?

  EHOROSKOP.net - Prvi hrvatski horoskop portal - Sve